Na sjednici predsjedništva Vijeća Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore raspravljalo se o suradnji s Državnim inspektoratom i AZTN-om, posebice kroz predstojeće izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. HGK je organizirala susret predstavnika sektora trgovine s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem i predsjednikom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladenom Cerovcem kako bi se pravovremeno otvorio dijalog o poteškoćama s kojima se suočava sektor trgovine, prevenira što se može i pronađe rješenje za aktualne probleme.

“Hrvatska ekonomija je mala i moramo se podržavati i slušati jedni druge kako bismo uspjeli”, rekao je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher, napomenuvši da je trgovina djelatnost koja je nezaobilazna te posrednik proizvodnog dijela hrvatskoga gospodarstva i potrošača sa značajnim doprinosom BDP-u i zaposlenosti.

U pogledu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Zaher je naglasio da potrebu prilagodbe Zakona ponajviše potvrđuje i činjenica da se jedna od intencija zakona, povećani plasman i zaštita domaće proizvodnje, nije ostvarila, već da je došlo do povećanja uvoza.

Predsjednik Udruženja trgovine HGK Ivica Katavić pozdravio je osnivanje Državnog inspektorata i činjenicu što više nemamo situaciju svaki tjedan, inspektor jedan. Predložio je da se kod pripreme nadzora napravi i priprema dijela dokumentacije online te napomenuo da je za trgovce važno znati do kada aktualna kontrola cijena zbog pandemije ostaje na snazi.

“U pogledu predmeta nadzora AZTN-a tretman trgovaca treba biti ujednačen bez obzira na veličinu, treba pomnije definirati što je to istek roka trajanja i razmotriti mogućnost ukidanja zabrane povrata robe u dogovoru s dobavljačima jer postoje i slučajevi kada bi sami dobavljači to htjeli. Predlažemo i jedinstven cjenik dobavljača budući da postoje naznake da imaju više cjenika za različite trgovce, čime se stvara nelojalna konkurencija”, rekao je Katavić.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić pozdravio je raniju pripremu dokumentacije i digitalizaciju dijela procesa. Ujedno je iznio rad i djelovanje inspekcija Državnog inspektorata od trenutka objedinjavanja. “Naš je cilj nastavak onoga što smo uspješno započeli već po osnivanju Državnog inspektorata, a to su koordinirani nadzori inspekcija u provedbi redovnih nadzora te primjena načela oportuniteta za sve prekršaje koje subjekt nadzora otkloni tijekom nadzora, odnosno u određenom roku ili ako subjekt postupi po rješenju inspektora. Da je tome tako govori podatak da je godinu dana rada Državnog inspektorata u sektoru tržišne inspekcije od ukupnog broja utvrđenih povreda u 78% istih primijenjeno načelo oportuniteta. Važna nam je komunikacija u oba smjera, kroz prevenciju i edukaciju gradit ćemo transparentan partnerski odnos”, rekao je Mikulić.

Najavio je da će vrlo brzo Državni inspektorat objaviti nadzorne liste namijenjene gospodarskim subjektima, koje će definirati obveznika nadzora i temeljem kojih zakona i propisa postupaju inspekcije Državnog inspektorata. “Upravo kroz objavu nadzornih lista želimo djelovati proaktivno kako bi gospodarski subjekti mogli provjeriti zakone i propise koji reguliraju njihovo poslovanje te iz kojih proizlaze zakonske obveze postupanja inspektora Državnog inspektorata”, napomenuo je Mikulić.

“Svi smo u istom čamcu. Kažnjavanje samo po sebi nije svrha, već samo kao posljednja solucija kad se poštene trgovačke prakse ne mogu uspostaviti na drugi način. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je trebalo donijeti i ideja je dobra, da se uspostavi ravnoteža na tržištu. Kao ideja je nova ne samo u Hrvatskoj, već i na razini EU, pa je i za očekivati da će biti potrebne dorade oko provedbe, a i vrijeme od donošenja do provedbe je bilo dosta kratko”, rekao je predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, naglasivši da je u međuvremenu stupila na snagu i direktiva EU koja se mora implementirati u Zakon te da će sudska praksa biti jedan bitan korektiv u svemu tome.

Na sjednici je bilo i riječi o potrebi regulacije online trgovine, da se na njih primjenjuju isti uvjeti oporezivanja i plaćanja naknada kako bi se spriječila nelojalna konkurencija. Razgovaralo se i o novim uredbama na razini EU koje će omogućiti da se i kroz zaštitu potrošača i suradnju s nadležnim mrežnim i telekomunikacijskim regulatorima dodatno uredi tržište online trgovine. Pozdravljeno je ukidanje epidemiološke mjere zabrane rada nedjeljom, kao i obveze za stankom od sat vremena između smjena.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!