Raznolika nabava temelj je pametne ekonomije budućnosti. Iako je trećina poduzeća u ženskom vlasništvu, ona ostvaruju samo jedan posto nabave velikih sustava. Podatak je to s globalne razine, no isto je stanje i u Hrvatskoj. Kako bi se ono promijenilo, u Zagrebu je osnovana Mreža raznolike nabave Merge.
“Raznoliku nabavu trebaju implementirati državna i javna uprava te velika poduzeća. Analize kažu kako bi globalni bruto društveni proizvod mogao narasti između 3 i 6 posto kada bi muškarci i žene kao poduzetnici dobivali jednake prilike. Rast profitabilnosti bilježi trećina tvrtki koje su u svoju bazu dobavljača uključile poduzeća u ženskom vlasništvu”, istaknula je Diana Kobas Dešković, predsjednica Instituta Zaposlena mama pri predstavljanju mreže Merge.
Pojasnila je kako poduzetnice u razvoju poslovanja sputava niz prepreka. Imaju teži pristup kapitalu od muškaraca, ograničen pristup važnim poslovnim mrežama te uslijed društvenih normi niže samopouzdanje u svoje poslovne sposobnosti. Kako bi Europska unija osigurala rast svojeg gospodarstva, traže se rješenja koja bi u poduzetništvu osigurala rodnu ravnopravnost.
“U Hrvatskoj se već dugi niz godina bilježi jaz u pokretanju poduzetničkog pothvata žena u odnosu na muškarce. U 2018. godini na jedno novoosnovano poduzeće u ženskom vlasništvu, osnovalo se 1,7 u muškom. Žensko poduzetništvo skriveni je ekonomski i socijalni kapital, no ostaje neizvjesno kad će ga se prepoznati, tj. kada će dobiti pravu priliku za pokazati svoj puni potencijal”, kazala je Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR-a).
U Europskoj uniji javni sektor troši oko 14 posto BDP-a na nabavu usluga, radova i opreme, no iako članice Unije trebaju poticati tzv. rodnu pametnu nabavu, još se u tom području nije počelo događati ništa značajno. S druge strane, Sjedinjene Američke Države davne su 1994. godine donijele odluku da državne agencije pet posto svojih ugovora moraju dodijeliti malim poduzećima u vlasništvu žena, a taj je cilj ostvaren tek 2015. godine.
“Kako bi poduzetnicama omogućile dostupnost javnih nabavki, države kroz razne mehanizme trebaju jačati njihovu konkurentnost. Poznato je da su tvrtke u vlasništvu žena manje, s manje zaposlenih radnika i manjim prihodima, te da najčešće nude usluge. Kako bi im se olakšao pristup natječajima javnog sektora, ženskom poduzetništvu treba učiniti dostupnijima obrazovanje te financijska sredstva”, kazala je Vesna Trnokop, direktorica tvrtke za savjetovanje u javnoj nabavi Sigma Business Consulting.
Sudionici okruglog stola Koraci danas za raznoliku nabavu 2030. godine među kojima su bili Danijel Banek, potpredsjednik Hrvatske udruge nabavne djelatnosti i izvršni direktor središnje nabave Atlantic Grupe, Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave tvrtke za strateški ICT konzalting Poslovna Inteligencija, i Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Odjelu financijskog savjetovanja Deloitte savjetodavnih usluga, složili su se da nabava nikada nije imala veću odgovornost – kako ekonomsku, tako i društvenu te ekološku.
Osvrnuvši se na aktualne događaje, napomenuli su kako je dok se na naddržavnim i državnim razinama tek donose smjernice o raznolikoj nabavi, koronavirus poljuljao mnogobrojne ustaljene poslovne procese. Preko noći velike su tvrtke prigrlile neke mehanizme ženskog poduzetništva – od fleksibilnog radnog vremena do rada od kuće.
Institut Zaposlena mama konferenciju o raznolikoj nabavi organizirao je u suradnji s UN Global Compact mrežom Hrvatska, Gradom Zagrebom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom udrugom nabavne djelatnosti.
